Kad prvi put pomisliš na Cipar, vjerojatno ti na pamet padne neka opća slika: Mediteran, sunce, plaže, grčka hrana. I ne griješiš. Sve to stvarno postoji. Ali postoji i puno više od toga. Ovo je otok s duplim karakterom, duplim jezicima, pa čak i dvije valute. I upravo ta slojevitost daje Cipru osobit šarm.
Putnici ga obično posjećuju bez velikih očekivanja. Na kraju se vrate s osjećajem da smo bili na dva različita putovanja u isto vrijeme.
Cipar je treći po veličini otok na Mediteranu, odmah iza Sicilije i Sardinije. Površine je 9.251 km². Ima više od 300 sunčanih dana godišnje, što ga svrstava među najsunčanije destinacije u Europi.
Cipar se nalazi na raskrižju Europe, Azije i Afrike, što je kroz povijest snažno utjecalo na njegov položaj, trgovinu i kulturu. Upravo zato na relativno malom otoku danas susrećemo toliko različitih kulturnih i povijesnih utjecaja.
Dobrodošli u Europu, ali ne svuda
Cipar je članica Europske unije. Ima euro, europske zakone, zastavu s dvanaest zvjezdica i sve ono što ide uz “europsku priču”. Ali samo njegov južni dio. Jer Cipar je, kako bi ti lokalci rekli, cijeli otok, ali ne baš cijela država.
Priča ide ovako: otok je 1974. godine doživio vojni udar od strane grčkih nacionalista koji su željeli pripojenje Grčkoj. Kao odgovor, Turska šalje vojsku i zauzima sjeverni dio otoka. I od tada, status quo. Otok je fizički podijeljen. Na jugu živi grčko ciparsko stanovništvo, a na sjeveru tursko. Granicu između njih čuva UN, kroz zelenu zonu. Tampon područje koje se proteže od jednog do drugog kraja Cipra.
Godine 1983. sjeverni dio proglašava neovisnost pod imenom Turska Republika Sjeverni Cipar. No tu neovisnost priznaje samo Turska. Nijedna druga zemlja na svijetu nije to potvrdila. Čak ni Europska unija, iako je Cipar ušao u EU kao cijeli otok. Praktično, pravila EU-a vrijede samo južno od granice. Na sjeveru se koristi turska lira, jezik je turski, a vozači i dalje imaju portrete Atatürka u retrovizoru.
Cijeli otok je međunarodno priznat kao Republika Cipar i članica je Europske unije, ali je primjena prava EU-a na području sjeverno od zelene linije suspendirana jer to područje nije pod stvarnom kontrolom Vlade Republike Cipar. Upravo ta podjela jedan je od razloga zbog kojih je Cipar toliko drugačiji od većine drugih mediteranskih otoka.
Na relativno malom prostoru susreću se različiti jezici, kulture, arhitektura i povijesna iskustva. Zato Cipar nije samo destinacija za plažu. Njegovu posebnost čini i slojevita povijest koja se vidi u gradovima, građevinama i svakodnevnom životu.
Taj prijelaz iz jednog dijela otoka u drugi podsjetnik je na povijest koja je i danas vidljiva u svakodnevnom životu. Turisti u toj posebnosti Cipra često vide zanimljiv dio putovanja, dok lokalno stanovništvo na podjelu otoka gleda drugačije. Ona je dio njihove povijesti i svakodnevice.
Kada otputovati na Cipar? Vrijeme po mjesecima
Cipar nema jedno idealno razdoblje za sve vrste putovanja. Ljeto je stvoreno za more i plaže, dok su proljeće i jesen ugodniji za istraživanje otoka, izlete i razgledavanje.
Svibanj i lipanj idealni su za one koji vole toplinu, ali ne i najveće ljetne vrućine. More je već ugodno za kupanje, a temperature su odlične i za izlete.
Srpanj i kolovoz vrhunac su sezone. Temperature mogu prelaziti 35 °C, more je vrlo toplo, a na popularnim mjestima je i više turista. To je razdoblje za one kojima je pravi ljetni odmor prvenstveno sunce, more i plaža.
Rujan i listopad mnogima su među najugodnijim mjesecima za posjet. More je još uvijek toplo, sunce je jako, ali su temperature ugodnije nego usred ljeta, a nakon glavne sezone atmosfera je mirnija.
U studenom temperature postupno padaju, ali dnevne vrijednosti i dalje mogu biti vrlo ugodne. To je dobro vrijeme za šetnje, razgledavanje i upoznavanje otoka bez ljetnih vrućina.
Zima je blaga u usporedbi s kontinentalnom Europom. Uz obalu su temperature uglavnom znatno više nego u većem dijelu Europe, iako je vrijeme promjenjivije nego tijekom ljeta.
Rano proljeće, osobito ožujak i travanj, već donosi ugodne dane za šetnje, izlete i istraživanje arheoloških lokaliteta. Priroda je tada posebno zanimljiva, a nema ljetnih vrućina. More je još svježije, ali za aktivniji odmor to može biti jedno od najboljih razdoblja.
U svibnju temperature dodatno rastu i približavaju se pravom ljetnom ugođaju, dok se more postupno zagrijava.
Što obavezno probati na Cipru?
Ciparska kuhinja mješavina je grčkih, turskih i bliskoistočnih utjecaja, a lokalci je jedu polako i s užitkom. Upravo zbog toga hrana je jedan od najboljih načina da upoznate različite kulturne utjecaje koji su oblikovali otok.
Halloumi je ciparski sir koji se ne topi pri visokim temperaturama, pa se tradicionalno peče ili grila. Može se poslužiti uz salatu, povrće, meso ili čak lubenicu.
Meze nije jedno jelo, nego cijeli obrok sastavljen od niza manjih porcija. Na stolu se mogu naći umaci, salate, povrće, sir, meso ili riba, ovisno o tome birate li mesni ili riblji meze. Ako želite isprobati više lokalnih okusa odjednom, meze je odličan izbor.
Commandaria je poznato ciparsko desertno vino i jedno od tradicionalnih obilježja otoka. Riječ je o slatkom vinu koje se proizvodi od lokalnih sorti grožđa i ima vrlo dugu povijest. Često se opisuje kao najstarije imenovano vino koje je još uvijek u proizvodnji.
Baklava je popularna je na cijelom otoku, uz različite lokalne varijante. Ako volite slatko, vrijedi je probati u lokalnoj slastičarnici, a ne samo u hotelskom restoranu.
Uz ova jela vrijedi probati i souvlaki, kleftiko, svježu ribu, masline i različita tradicionalna peciva.
Gradovi na Cipru
Na Cipru svatko pronađe nešto za sebe. Južni dio otoka nudi poznate europske obalne gradove, dok sjever, gdje mi najčešće organiziramo putovanja na Cipar, pruža ono što ljudi sve češće traže: manje gužve i više autentičnosti.
Larnaka je često prvo što posjetitelji vide. Grad uz more, s dugom šetnicom, palmama i kafićima koji gledaju ravno na Mediteran. Blizina aerodroma čini ga praktičnim, a atmosfera je opuštena, idealna za prvi dojam otoka.
Larnaka je zanimljiva i kao polazište za upoznavanje okolice. Osim vremena uz more, iz ovog se dijela otoka može krenuti prema tradicionalnim selima i kulturnim znamenitostima u unutrašnjosti.
Limassol je grad koji voli moderno, s luksuznim marinama, novim hotelima i sve više internacionalnih restorana. Ako tražiš osjećaj velikog grada na obali, uz shopping i živost, tu ćeš ga pronaći.
Iz Limassola se može krenuti i prema unutrašnjosti otoka, prema planinskom području Troodosa i vinorodnim krajevima. To je potpuno drugačiji Cipar od onoga koji upoznajete uz obalu. Više zelenila, planinska sela, vinogradi i tradicionalna arhitektura.
Pafos je druga priča. Povijest, arheologija i rimskih mozaici. Sve ide sporije, ljudi su ljubazni, a večere uz zalazak sunca imaju onu atmosferu “gdje smo točno mi došli i zašto o ovome nitko ne priča više?”
Posebno se izdvaja Arheološki park Kato Pafos, gdje se nalaze ostaci antičkih građevina i raskošni rimski mozaici. Među najpoznatijima su mozaici iz Dionizove kuće, s prizorima iz grčke mitologije. U blizini se nalazi i područje Grobnica kraljeva, velika podzemna nekropola uklesana u stijenu.
Na sjevernom dijelu otoka nalaze se Kyrenia (Girne) i Famagusta (Gazimağusa), dva grada zanimljiva zbog povijesne baštine, stare arhitekture i drugačijeg ugođaja od poznatijih ciparskih ljetovališta
Kyrenia ima luku koju ne zaboravljaš. Kamen, more, barke i stari dvorac iz kojeg puca pogled na grad. Navečer se uličice ispune mirisom ribe i začina, a svi negdje piju kavu ili čaj.
Osim stare luke i dvorca, Kyrenia je zanimljiva i zbog krajolika koji je okružuje. Iznad grada proteže se planinski lanac, pa se u jednom danu mogu spojiti morski ugođaj, povijest i potpuno drugačiji pejzaži.
Famagusta, s druge strane, nosi više povijesti. Ovdje su crkve postale džamije, a zidovi starog grada još uvijek govore o vremenima križara. Plaže su široke, dugačke i često praznije nego na jugu, što mnogima nije minus, nego plus.
Uz sve to, cijene su povoljnije, hrana izdašnija, a osmijeh konobara ne dolazi “uz uslugu”, nego stvarno od srca.
Cipar nije samo obala, plaže i resorti. U unutrašnjosti otoka nalazi se planinsko područje Troodos, poznato po borovim šumama, tradicionalnim selima, vinogradima i povijesnim crkvama. To je potpuno drugačije lice Cipra od onoga koje ćete upoznati uz more.
Petra tou Romiou – Afroditina stijena
Cipar je snažno povezan i s pričom o Afroditi, grčkoj božici ljubavi i ljepote. Prema grčkoj mitologiji, Afrodita je rođena iz morske pjene, a s ciparskom obalom povezuje se Petra tou Romiou, poznata kao Afroditina stijena.
Stijena se nalazi na južnoj obali otoka, između Pafosa i Limassola, a mjesto je danas jedan od poznatijih simbola Cipra. Uz samu stijenu vezane su brojne legende, pa je ovo jedan od primjera kako se mitologija na Cipru isprepliće s konkretnim mjestima koja možete vidjeti na otoku.
Nikozija, podijeljeni grad
Ovo je jedina podijeljena prijestolnica na svijetu.
Nakon turske vojne intervencije 1974., ta se podjela doslovno presjekla kroz sredinu glavnog grada. Danas kroz centar Nikozije prolazi tzv. Zelena linija, zona pod nadzorom UN-a koja razdvaja grčki južni dio i turski sjeverni dio grada.
Nikozija je zbog toga jedno od mjesta koje najbolje pokazuje složenu povijest Cipra. Grad nije zanimljiv samo zbog političke podjele, nego i zbog stare gradske jezgre, tradicionalne arhitekture, trgovina, restorana i svakodnevnog života koji se odvija uz samu zonu podjele.
U praktičnom smislu, to izgleda ovako: šećeš glavnom ulicom (Ledra), dolaziš do granice, pokazuješ osobnu iskaznicu i nakon 50 metara nalaziš se u drugoj kulturi. Druga valuta, drugi jezik, druga atmosfera. S jedne strane europski butici i frappe, s druge ćevapi, turski čaj i pozivi s minareta.
Nikozija je zanimljiva zbog svoje povijesti i današnje podjele grada. Zelena linija, stara gradska jezgra i različiti stilovi arhitekture podsjećaju na složenu povijest Cipra i razvoj grada kroz različita razdoblja.
Što još vidjeti na Cipru?
Cipar je dovoljno raznolik da nije samo destinacija za plažu i hotelski odmor. Osim obalnih mjesta, otok ima planinsku unutrašnjost, antičke lokalitete, vinorodna područja i brojne tragove svoje duge povijesti.
U planinskim krajevima nalaze se i tradicionalna sela poput a, Lefkare i Kakopetrije. Kamene kuće, uske ulice, male trgovine i lokalni obrti daju tim mjestima potpuno drugačiji izgled od obalnih gradova.
Omodos je posebno povezan s vinogradarstvom, dok je Lefkara poznata po tradicionalnoj čipki i srebrnim radovima.
Naravno, među razlozima zbog kojih se Cipar toliko često bira za odmor su i njegove plaže. Na otoku ćete pronaći duge pješčane obale, manje uvale i plaže okružene stijenama. Među poznatijima su Nissi Beach kod Ayia Nape, Fig Tree Bay u Protarasu i Pissouri Beach na južnoj obali.
Plaže se razlikuju i po ugođaju. Neke su uređene i okružene sadržajima, dok su druge mirnije i smještene u prirodnijem okruženju. Zato Cipar nije zanimljiv samo onima koji žele klasično ljetovanje uz hotel, nego i putnicima koji žele kombinirati kupanje s izletima i razgledavanjem.
Ljubiteljima povijesti zanimljiv je Kourion, jedan od najvažnijih antičkih lokaliteta na Cipru. Ondje se nalazi antičko kazalište smješteno iznad obale, kao i ostaci nekadašnjeg grada.
Zanimljivosti o Cipru koje možda niste znali
- Cipar je bio poznat po bakru još u antičko doba. Smatra se da je upravo ime otoka povezano s latinskim nazivom cuprum, od kojeg potječe riječ za bakar u brojnim jezicima.
- Cipar ima dugu i složenu povijest, pa se na otoku mogu pronaći tragovi različitih civilizacija i kultura i to od antičkih Grka i Rimljana do Bizanta, Mlečana i Osmanlija. Ta se raznolikost vidi u arhitekturi, arheološkim lokalitetima i gradovima.
- Ciparska zastava prilično je posebna: prikazuje kartu cijelog otoka iznad dvije maslinove grančice. Dizajn zastave zamišljen je kao simbol mira i nastojanja da se prevlada podjela između grčke i turske zajednice na otoku.
- Cipar ima više od stotinu biljnih vrsta koje su endemske, odnosno prirodno rastu samo na ovom otoku. Zbog toga je posebno zanimljiv ljubiteljima prirode, osobito u proljeće kada otok cvjeta.
- Ljubitelje faune posebno bi mogla zanimati činjenica da je ciparski muflon, divlja ovca koja živi samo na Cipru, jedna od karakterističnih životinja otoka. Danas je zaštićen i uglavnom obitava u šumovitim područjima.
- Također, Cipar je važno područje za gniježđenje glavate želve u Sredozemlju. Tijekom sezone gniježđenja pojedine se plaže posebno štite kako bi se očuvala njihova populacija.
Često postavljana pitanja o Cipru (Q&A)
1.) Treba li mi viza za Cipar?
Za hrvatske državljane za ulazak u Republiku Cipar nije potrebna viza, a državljani država članica EU-a mogu putovati s važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom.
2.) Koja je valuta na Cipru?
U područjima pod kontrolom Republike Cipar službena valuta je euro. Na sjevernom dijelu otoka koristi se turska lira.
3.) Vozi li se lijevom ili desnom stranom?
Na Cipru se vozi lijevom stranom, poput Velike Britanije. Ako unajmljujete automobil, treba vam malo vremena da se naviknete na drugačiji raspored prometa.
4.) Je li Cipar siguran za turiste?
Da, Cipar se općenito smatra sigurnom destinacijom za turiste. Ipak, prije putovanja uvijek je dobro provjeriti aktualne preporuke i informacije o destinaciji.
5.) Je li Cipar u Europskoj uniji?
Da. Cipar je članica Europske unije od 2004. godine. Međutim, primjena prava EU-a na području sjeverno od zelene linije suspendirana je jer Republika Cipar ondje nema stvarnu kontrolu.
6.) Koji se jezik govori na Cipru?
Službeni jezici Republike Cipar su grčki i turski. U turističkim područjima engleski je vrlo raširen pa komunikacija putnicima uglavnom nije problem.
7.) Kada je najbolje putovati na Cipar?
Ovisi o tome što želite od putovanja. Za kupanje i klasičan ljetni odmor najbolji su mjeseci od svibnja do listopada, dok su proljeće i jesen ugodniji za razgledavanje, izlete i aktivnosti na otvorenom.
